Slatko lice pobune: Croatian edition

Published by Jesenski i Turk, Zagreb, 2013.

ENGLISH DESCRIPTION read it here!

GET IT HERE ONLINE (shipping internationally) or in Croatian bookstores!

DSC08653

 SAŽETAK: Konflikt roditeljske kulture i novih generacija u Japanu sukob je patrijarhalne tradicije i kolektivizma te modernih struja individualizma i liberalizma. Mladenačka inicijativa u formi subkultura posredstvom kapitalizma i konzumerizma unosi vlastite ideološke vrijednosti u masovnu kulturu procesom njihova oprirodnjavanja, zbog čega postaje prihvatljiva unutar vladajuće ideologije. U tome je toliko uspješna da su se granice pop kulture, subkulture i visoke umjetnosti u modernom Japanu gotovo izgubile. Japanske subkulture se ne protive kapitalizmu i konzumerizmu, kao što to čine zapadne, već se njima aktivno služe jer su oprečni tradicionalnim konformističkim vrijednostima. U takvom djelovanju nastala je snažna alternativna modna industrija kao unikatna, kreativna i “štedljiva modna kultura”. Bricolage(mukoseki) japanske ulične mode subverzijom nacionalnih i tradicijskih simbola u procesu glokalizacije suprotstavlja se tradicionalizmu, nacionalizmu i globalizmu. Pritom stvara transtekstualne, originalne i prepoznatljive japanske subkulturne stilove. Za Japan je karakteristično da je mladenački subkulturni otpor ženskog karaktera, djevojke su predvodnice subkultura i svoje djelovanje iskazuju putem djevojačke kulture (onna no ko bunka) koja je utemeljena na shōjo i kawaii fenomenima, izrazima ekstremne ženstvenosti i deklarativnog odbijanja odrastanja. Djevojačku inicijativu prihvaćaju i slijede mladići, preuzimajući obilježja ženskog identiteta u svrhu otpora. Ženska kultura tako sa svojom zaigranom, romantičnom, šarenom i slatkom naravi postaje simbol otpora rigidnom, muškom uređenju svijeta standardizacije, reda, kontrole, racionalnosti i ozbiljnosti. Japanska Harajuku kultura na čelu s lolita subkulturom danas se proširila na Zapad. Njena ženstvena i infantilna subverzivnost pruža nove mogućnosti feminističkih i subkulturnih djelovanja na dominantnu kulturu, prvenstveno putem pozitivne slike stereotipno rodne ženstvenosti i kroz stvaranje solidarne ženske mreže.

 

KRATAK OPIS:

Ovo jedinstveno sociološko izdanje, bogato uređeno fotografijama i ilustracijama, po prvi put donosi opširniju obradu specifičnih japanskih subkultura nastajalih od 1960-ih godina do danas, izgrađenih na japanskoj djevojačkoj kulturi onna no ko bunka i kulturnim fenomenima shōjo i kawaii. Putem infantilnosti kao deklarativnog odbijanja odrastanja, ekstremnog naglašavanja stereotipno rodne ženstvenosti i konzumerističko-hedonističke igre, japanske subkulture izražavaju otpor prema dominantnoj japanskoj kulturi utemeljenoj na patrijarhatu i tradicionalnim društvenim obrascima. Mlade djevojke i žene stvaraju i predvode alternativni otpor kroz subkulture, a mladići ih slijede, preuzimajući identitet i karakteristike ženske kulture. Vesela, šarena i nevina atmosfera slatkog kawaii lica japanskih subkultura i njihovog tihog i indirektnog otpora potpuno je drugačija od agresivne i seksualizirane slike zapadnih subkultura, što zbunjuje društvene teoretičare, feministe i potrošače. Jedan od ciljeva knjige sociologinje Martine Križanić jest povezati ove specifične subkulturne fenomene s idejom konstruktivnog i produktivnog feminističkog otpora.

S osloncem na bogatu relevantnu i kritičku literaturu, autorica nas prvo uvodi u tradicionalnu japansku kulturu, a potom raspravlja o (subverzivnim) ženskim subkulturama.  Naša znanstvena i stručna javnost slabo je upoznata kako s japanskom tradicijom tako i modernim i postmodernim kulturnim procesima. Ni u svjetskoj literaturi nije (dovoljno) istaknuto uloga Japonisme, kako je u Francuskoj nazvan japanski genre obojenih drvoreza, nastao i razvijao se u okviru Ukiyo škole, a koji je ostavio dubok utisak na Seurata, Maneta,Van Gogha i Lautrecka. Tako je senzibilitet nastajuće japanske građanske trgovačke klase inspirirao francuski impresionizam, i time pripremio pozornicu za modernizam. U novije vrijeme, kako pokazuje ova rasprava, možda smo svjedoci japanskoga (ovaj puta ženskoga) iskoraka u postmoderne identitete i (oporbene) stilove odijevanja (života), koji idu ispred dominantnih zapadnjačkih kulturnih tokova, simbola i kodova.

– Milan Mesić

Martina Križanić je sociologinja, bavi se teorijama subkultura i društvenih pokreta, mode i životnog stila, feminističkim i teorijama roda uz poseban interes za japansko društvo i kulturu te zaštitu životinja i održivi razvoj. Interese iz područja teorije izražava i kroz praksu putem modnog projekta MyauMania koji preispituje klasične granice modnog dizajna i njegove aktivističke, umjetničke i performativne potencijale, pretvarajući ga u medij društvenog angažmana. Od 2006. organizira događanja za ljubitelje japanske kulture u gradu Zagrebu, od druženja na mjesečnoj bazi do organizacija u noćnim klubovima.